Mast od gaveza

Mast od gaveza koristi se kod raznih hematoma, udaraca, uganuća, oteklina, prijeloma kostiju, kostobolje, gihta…

Gavez, lat. Symphytum Officinale L.

Gavez je zeljasta biljka koja naraste do 80 cm visine. Stabljika je iznutra šuplja i jako razgranata, a na njoj se razvijaju usko jajasti, sjedeći i dlakavi listovi, na kojima su uočljive gusto naborane podvodne žile. Ljubičasti ili žućkasti, ružičasti cvjetovi razvijaju se na  produženim dršcima na vrhu stabljike te oblikuju viseći cvat. Jako razvijeni mesnati korijen (sličan mrkvi), raste horizontalno ili postrance i do 60cm dubine. Korijen je izvana crne boje, a iznutra bijele. Biljka cvjeta od svibnja do srpnja.
Svježi listovi gaveza imaju miris po  zeleni a okus po krastavcu, dok korijen ima slatkast okus, sluzav je i steže.
Gavez je vezan za staništa na kojima rastu vrbe i topole, kao i za predplaninske i brdske vlažne livade, pašnjake, polja, za putove i potoke. Mladi svježi listovi kao i stabljike rabe se za pripremu jela (juhe, salate, variva-špinat), listovi i cvjetovi beru se, suše i rabe za pripremu čaja. Najviše se koristi korijen koji se vadi u jesen ili u rano proljeće. Korijen treba očistiti, izrezati na štapiće ili kockice i sušiti na toplom i prozračnom mjestu ili u sušionici, i to dosta brzo. Suhi korijen pohranimo u hermetički zatvorenu ambalažu. Svjež korijen rabi se za pripremu tinktura ili  za izradu ljekovite masti.

Mast se radi tako da se 100g naribanog gavezovog korjena poprži sa 100g domaće svinjske masti. Prži se nekoliko minuta – dok se ne stvori kaša. Kaša se pusti da se ohladi, a zatim se sve procijedi kroz lanenu krpu i spremi u staklenku. Tom se masti mažu bolna mjesta.

Napomena! Gavez je hepatotoksičan, te ga osobe sa oštećenom funkcijom jetre i trudnice nikako ne bi trebale koristiti.

Franjo Lenac